U ciklusu fantasy članaka donosimo prvi dio velikog članka o nastanku i povijesti fantasyja, u koje će autorica prvo predstaviti korijene fantasyja - počnimo sa prerafaelitima!
1. Magovi i bardi
éala éarendel engla beorhtast
ofer middangeard monnum sended
Iz anglosaksonske srednjovjekovne pjesme (Zdravo, Earendele (Jutarnja zvijezdo), najsjajniji od anđela, ponad Međuzemlja ljudima poslan.)
“Aiya Eärendil, elenion ancalima!”, Tolkien (Zdravo Earendile, najsjajniji od zvijezda!)
Kada govorimo o nastanku fantasyja, za većinu ljudi, taj misaoni koncept predstavlja maglovito i nepoznato kopno, vrlo slično onima koja se pojavljuju u pomorskim legendama. U pokušaju da rasvijetlim neprohodne obale danas tako popularnog žanra, prilikom dolaska na ovaj forum, napisala sam članak „Rani dani fantasyja“ u kojem sam vrlo ukratko spomenula najvažnija imena pred-tolkienovske ere. U ovoj seriji članaka, pokušat ću malo detaljnije približiti svjetove određenih autora, ali i društvene prilike koje su za ovaj žanr imale presudnu, oblikovnu ulogu.
Grubim razdobljem nastanka fantasyja, smatra se druga polovica 19. stoljeća, prorečena romantizmom i njegovim idealima, te interesnim područjima koja su uključivala mistično, okultno, jezivo, egzotično i drevno. Ipak, kao referentne pojave, izdvojila bih nekoliko fenomena ovog doba; art nouveau i prerafaelitsku slikarsku školu, spiritizam, europski okultni revival i nekoliko slavnih prijevara. No, krenimo redom.
2.Prerafaeliti i spiritizam
Art nouveau, revoluciju u umjetnosti, s Engleskom je vrlo entuzijastično upoznao čovjek pod imenom William Morris. Morris je također bio i član takozvanog bratstva prerafaelita, nekonvencionalne slikarske škole čiji je predvodnik (iako ne i najslavniji predstavnik) bio Dante Gabriel Rossetti.
Prerafaeliti su slikali uglavnom mitske i srednjovjekovne teme, prepune simbolizma i magije, a najpoznatiji članovi bili su William Holden Hunt, John Everett Millais, F. G. Stevens, J. Collinson, T. Woolner i W. M. Rossetti, te Gabrielova supruga Elizabeth Siddel, koja je, osim slikarice, bila i jedan od njihovih najpoznatijih modela.
Druga je bila Morrisova supruga Jane. S njima su bili povezani i tada vrlo utjecajni kritičar John Ruskin, te Edward Burne-Jones, a slikari na koje su utjecali uključuju Johna Williama Waterhousea, Evelyn De Morgan, Gustavea Moreaua, Arthura Hughesa i mnoge druge.
Ova sapuničasta priča čudnovatih odnosa sadrži samoubojstvo Siddelove nakon gubitka djeteta i vezu Gabriela i Jane, da ne spominjemo kako je Burne-Jonesova supruga Georgiana bila kći Georgea MacDonalda, autora prvog službenog fantasy romana za odrasle, koji je pak bio mentor Lewisa Carrolla, a kako je i nju suprug varao, održavala je platonsku vezu s Williamom Morrisom, s obzirom da su oboje bili moralno superiorniji svojim partnerima. Kasnije je njegova kći, May Morris, bila bliska s Florence Farr, glumicom koja je bila članica okultne grupe Golden Dawn, možda najjače poveznice s ranim piscima fantasyja.
Istodobno, s druge strane oceana (doslovce istodobno; prerafaeliti su osnovani 1848., iste godine kada je, između ostalog, umrla Emily Bronte), tri sestre pod prezimenom Fox; Leah, Margaret i Kitty, stvaraju novu religiju; spiritizam. Iako su ove inteligentne djevojke izvele trik s društvom ne bi li imale uzbudljiviji život nego su im tradicija i spol dodijelili, velik broj ljudi počeo se interesirati za duhove i nove pristupe vjeri.
1875., Ukrajinka Helena Blavatsky osnovala je takozvano Teozofsko društvo. Dalje o ovim osobama i društvima možete čitati na mnogim mjestima, a poznata fikcijska djela na tu temu su roman „Captivity“ Debore Noyes, film „Dante’s Inferno“ iz 1969., te BBC-jeva mini serija „Desperate romantics“ iz 2009.
Ako vas je ovo zainteresiralo, ne propustite nastavak članaka u kojem obrađujem ožvljavanje okultizma u Francskoj istodobno s nastankom spiritizma u Americi, s naglaskom na grupu Hermetički Red Zlatnog Svitanja ili Golden Dawn.
