xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

F. F. Cartwritght i M. D. Biddis: Bolest i povijest

Autor: Nea

bolest_i_povijestNaslov knjige: Bolest i povijest
Autori:
Frederick F. Cartwright i Michael D. Biddiss
Godina izdanja:
2006.
Nakladnik:
Naklada Ljevak
Format:
15,5x24 cm
Uvez:
tvrdi
Broj stranica:
279
Prevoditelj:
Lucija Horvat
Jezik originala:
engleski

Što očekivati od knjige koju su napisali liječnik i povjesničar? Vjerojatno dosadno, suhoparno i nadasve nerazumljivo štivo za prosječnog čitatelja.

No, knjiga "Bolest i povijest", u izdanju Naklade Ljevak, koju vam predstavljamo u ovoj recenziji nije ništa od navedenog.

Ona pruža jedan sasvim drugačiji, dublji i detaljniji pogled na ulogu bolesti u ispisivanju povijesti svijeta.

Nastala je iz suradnje Fredericka F. Cartwrighta, pročelnika odsjeka za povijest medicine na King's College Medical Schoolu u Londonu i Michaela D. Biddissa, profesora povijesti na Sveučilištu Reading.

Evo što u uvodu kažu autori: "Predmet ove knjige proučavanje je područja na kojem se susreću povjesničar i liječnik, područja utjecaja bolesti na povijest. Tvrditi da je bolest bila temeljni uzrok svih velikih povijesnih promjena doista je besmisleno, no potrebno je istražiti trenutke u kojima je utjecaj bolesti možda zaista bio ključan..."

U deset poglavlja: Bolesti Starog svijeta, Crna smrt, Misterij sifilisa, Velike boginje ili osvojeni osvajač, General Napoleon i general tifus, Kolera i sanitarna reforma, Džin, gripa i tuberkuloza, Komarci, muhe, putovanja i istraživanja, Kraljica Viktorija i pad ruske monarhije, Masovna histerija i sugestija, prikazano je koliko je bolest moćna sila i kako je lako, ponekad gotovo neprimjetno, mijenjala tijekove određenih događaja.

U knjizi su se autori osvrnuli na epidemije koje su djelovale na skupine ljudi i cijela društva, ali i na bolesti koje su obilježile živote (uglavnom moćnih) pojedinaca.

Jedna od bolesti koja je pokazala svu svoju razornu snagu bila je kuga, bolje znana kao Crna smrt. Tijekom Starog i Srednjeg vijeka nitko joj nije mogao pobjeći. Oslabila je i Atenu i moćni Rim, a kada je 1348. godine izbila u Europi, dovela je do konačnog kraha feudalnog sustava u Engleskoj. No, tada je prvi put stvorena karantena za čije su osmišljavanje zapravo zaslužni dubrovački trgovci. Karantena je bila jedino oružje u obuzdavanju epidemije kuge sve do otkrića lijeka u prvoj polovici 20. stoljeća.

U obrani od Napoleona Rusiji nije pomogla samo zima i glad, nego je od velike pomoći bilo i izbijanje tifusa koji je žestoko napao Napoleonovu vojsku. S druge strane, tada je došlo i do shvaćanja načina na koji se tifus širi. Zbog toga je u poglavljima koja se odnose na epidemije bolesti kao što su tifus, kolera, malarija i tuberkuloza objašnjeno osmišljavanje te provedba sanitarnih reformi.

Također, paralelno opisujući izbijanje i širenje bolesti autori su opisali i napore u njihovom suzbijanju i liječenju - kako je došlo do prvih slučajeva cijepljenja i kako su se razvila masovna cijepljenja, sve do toga da se cijepljenje zakonom uvede kao obavezno.

Učinak sifilisa bio je razoran za povijest jer je izbrisao s lica Zemlje neke od veličanstvenih ljudskih skupina poput otočana južnog Tihog oceana. No, uništio je i mnoge pojedince kao što su francuski kralj Franjo I., papa Alessandro Borgia, francuski slikar i grafičar Toulouse-Lautrec, dok je sifilis Ivana Groznog stajao nedaća milijune ljudi.

Iako je veći dio knjige posvećen zaraznim bolestima, Cartwright i Biddiss posvetili su se i onim nasljednim, genetskim bolestima koje su utjecale na pojedince na položajima. Tako je primjerice hemofilija imala veliki utjecaj na život predstavnike kraljevske loze što je opisano na primjeru kraljice Viktorije i padu ruske monarhije.

Kraljica Viktorija prenijela je rijetki nasljedni poremećaj hemofiliju A nizu svojih potomaka pa tako i unuci Aleksandri (Alix) koja će postati žena ruskog cara Nikole. Njih dvoje dobit će sina Alekseja, prijestolonasljednika. Aleksej od svoje majke nasljeđuje hemofiliju. Očajna, nakon svih neuspješnih liječničkih zahvata i neuslišanih molitvi, Aleksandra se za pomoć okreće "čudu" u obličju Rasputina. Svi znamo što je to značilo za rusku monarhiju i kako se na kraju završilo.

Knjiga "Bolest i povijest" pisana je razumljivim i jasnim jezikom. Na 270 stranica kroz povijest samih bolesti paralelno pratimo i tijek povijesnih događanja. Slijedeći put kojim nas vode Cartwright i Biddiss u svakom opisanom slučaju bolesti - od njenog izbijanja i načina širenja do posljedica, činit će vam se da u rukama imate neki dobar akcijski krimić.

Stoga ova knjiga samo može produbiti vaše znanje o povijesti, ali i o, na prvi pogled, nevidljivom sudioniku koji je u pozadini ustrajno mijenjao ljudsku povijest.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona