Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Joel Levy: Izgubljene povijesti

Autor: Nea

izgubljene_povijestiNaslov knjige: Izgubljene povijesti
Autor: Joel Levy
Godina izdanja:
2006.
Nakladnik: Naklada Ljevak
Format: 14x21 cm
Uvez:
meki
Broj stranica:
298
Prevoditelj:
Mima Simić
Jezik originala: engleski

Joel Levy britanski je autor koji piše o znanosti, psihologiji, povijesti i paranormalnom. Njegova knjiga „Izgubljene povijesti“ objavljena je u izdanju Naklade Ljevak koja je, također, objavila i njegov bestseller „Tajna povijest“ čiju recenziju ste već imali priliku pročitati na našem Portalu.

„Izgubljene povijesti“ je knjiga o najvećim svjetskim misterijima poput Kovčega saveza, Atlantide, Sodome i Gomore, Aleksandrijske knjižnice, Aristotelovih izgubljenih dijaloga, grobnice Genghis Khana... U njoj je Joel Levy  krenuo u potragu za otkrivanjem nekih od najvećih misterija prošlosti proučavajući legende i povijesne činjenice. Svojim istraživanjima vješto je razdvojio istinu od mita kako bi otkrio što se uistinu nalazi iza svih tih poznatih i manje poznatih priča.

O svojem radu sam autor kaže u uvodu knjige: „... pokušao sam proučiti dokaze iz mainstreama kao i one izvan njega, te razmotriti uvjerljivost različitih i suprostavljenih tvrdnji i tumačenja, ne bi li došao do ujednačenih zaključaka o tome gdje bi određene stvari mogle biti, postoje li još uvijek i jesu li ikad postojale.“

Sama knjiga podijeljena je na pet poglavlja: Nestala mjesta; Nestali artefakti, djela i relikvije; Nestala blaga; Nestali ljudi; Nestale olupine.

Atlantida, Salomonov hram, Aleksandrijska knjižnica, Camelot i Eldorado teme su prvog poglavlja koje se bavi nekim od najzanimljivijih nestalih mjesta, a koja su ujedno neka i od najtrajnijih legendi koje se protežu kroz ljudsku povijest. Od Atlantide koja još uvijek ostaje samo mit do Aleksandrijske knjižnice čije je postojanje povijesno utemeljeno.

No, autor se ne zaustavlja na utvrđenim činjenicama nego ide i korak dalje postavljajući pitanja na koje povijest nije dala nikakav ili dostatan odgovor. Tako se recimo, u slučaju Aleksandrijske knjižnice, pokušava približiti odgovorima o tome gdje je točno bila smještena, koliko je zapravo bila velika (pojam veličine se mijenja kako tisućljeća prolaze, a tehnologija napreduje), tko je najvjerojatniji krivac za njeno uništenje...

Drugo poglavlje pod nazivom Nestali artefakti, djela i relikvije ne odnosi se samo na općepoznati Kovčeg zavjeta i Sveti gral, nego Levy daje svoj osvrt i na Aristotelove izgubljene dijaloge kao i na Shakespearove izgubljene drame koje bi još uvijek mogle biti u nečijim privatnim zbirkama ili u starim kovčezima na tavanima čekajući trenutak da budu pronađene i identificirane.

Zakopana blaga nisu samo legende i priče jer tijekom povijesti imamo dokaze kako su mnogi ljudi i ne tražeći pronašli blago ni manje ni više nego u svojem vlastitom dvorištu. Zbog toga, poglavlje Nestala blaga doista balansira između mašte i stvarnosti, a blaga kojih se u njemu Levy dotakao su, između ostalih, dragulji kralja Ivana, blago vitezova Templara i kapetana Kidda, Montezumino blago i jama s novcem na Oak Islandu.

Četvrto poglavlje Nestali ljudi zapravo uključuje potragu za posljednjim počivalištima kao što je to slučaj s Boudiccinom i Genghis Khanovom grobnicom. No, u slučaju nestale kolonije s otoka Roanoke, pronalaženje njihovih posmrtnih ostataka značilo bi i potvrdu jedne od mnogih teorija što se zapravo s njima dogodilo i što je značila misteriozna riječ Croatan.

Danas smo svjedoci pronalazaka mnogih olupina brodova diljem svjetskih mora kao što je npr. pronalazak broda gusara Henrya Morgana na kojeg smo se i mi osvrnuli. Nove moderne tehnologije sve su uspješnije u otkrivanju tih povijesnih blaga pa je UNESCO 2001. godine donio novu konvenciju s ciljem zaštite olupina od lovaca na blago. Tako posljednje poglavlje knjige pod nazivom  Nestale olupine govori o četiri olupine, odnosno skupine olupina iz različitih razdoblja povijesti i geografskih područja koje još uvijek nisu pronađe unatoč brojnim pokušajima.

To su: perzijske napadačke flote, Bijela lađa koja je potonula 1120. godine odnoseći sa sobom u smrt engleskog prijestolonasljednika i stotine potomaka plemićkih obitelji, galije španjolske flote s nevjerojatnim blagom iz 1715. godine te Franklinova nestala ekspedicija.

Knjiga „Izgubljene povijesti“ osim što je vrlo interesantna donosi i neke malo manje poznate činjenice o navedenim temama, što zapravo ne iznenađuje, jer su izvori kojima se autor služio doista brojni i upućuju na njegovo podrobno istraživanje. Ako volite ovakvu tematiku, „Izgubljene povijesti“ su zaslužile zauzeti mjesto na vašoj polici.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona