Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Prve žrtve kemijskog oružja?

Autor: Tenush

Nova istraživanja sugeriraju da su tijela rimskih vojnika, iskopana početkom 20. stoljeća, poginula u kemijskom napadu Perzijanaca.

rimski-vojnik

Francuski arheolog Robert du Mesnil du Buisson je 1930–tih godina na području sirijskog grada Dura Europosa, u tunelu, naišao na ostatke 20 ljudskih tijela.

buisson

Zaključio je da se radi o 19 rimskih vojnika i jednom perzijskom, koji su sudjelovali u bitci oko sirijskog grada Dura Europosa koji je u to doba bio u rimskim rukama.

Perzijanci su željeli osvojiti grad, te su započeli kopati tunele na oko 40 metara udaljenosti od zidina grada, kako bi njima ušli u grad i iznenadnim napadom pokorili Rimljane.

skicatuneli

Događaj je datiran u 256. godinu i du Mesnil je pretpostavio da su Rimljani znajući za perzijski plan i sami počeli kopati tunele. Došlo je do borbe prsa o prsa, a zatim su Perzijanci zapalili vatru u tunelu kako bi potisnuli Rimljane. Pronađeni ostaci sumpora, te bitumena i tvari slične katranu su poduprli tu teoriju.

No, u novije doba došlo je do proučavanja Buissonovih spisa i crteža, te je arheolog Simon James postao skeptičan oko Buissonove ideje.

Teorija nije držala vodu zbog nekoliko razloga. U tunelu, u kojem je odrasla osoba jedva mogla uspravno stajati, nije moglo doći do borbe prsa o prsa. Nadalje, položaji tijela usmrćenih vojnika bili su nabacani na gomilu, kao da ih je netko tako položio, a ne kao da su bježali od vatre kako je objašnjeno u prvotnom scenariju.

duratuneli

Jamesova prvotna ideja bila je da su Rimljani bježeći pregazili jedni druge, no postavilo se pitanje što se dogodilo s vatrom i dimom koji su ostavili svoje materijalne dokaze u tunelu, te ih se nije moglo zanemariti. Tako je James došao do nove konačne rekonstrukcije događaja.

Dio o perzijskom kopanju tunela ispod zidina, te rimski pokušaj presretanja istim mjerama poklapaju se sa Buissonovom teorijom. No, kada su se Rimljani probili dovoljno blizu, Perzijanci su zapalili vatru.

Možda su imali mjehove kojima su usmjeravali vatru ili su se oslonili na prirodni efekt dimnjaka između dva tunela. Na vatru su zatim bacili sumpor i bitumen čiji se dim u plućima pretvarao u kiselinu, te u tren oka usmrtio rimske vojnike. Protiv tog oružja vojnicima nisu mogli pomoći mačevi, te su se našli u stupici.

Kada se tunel očistio od vatre, Perzijanci su ušli, skupili tijela u žurbi (što objašnjava to da vojnici nisu opljačkani), te ušli u grad. Na žalost, dodatni materijalni dokazi za ovu teoriju nisu dostupni, jer  je du Mesnil nakon istraživanja dao zakopati tunele.

dura_2

Kemijsko oružje nije bilo nepoznato u antičko doba. Adrienne Mayor, povjesničarka sa sveučilišta Stanforda i autorica knjige "Greek Fire, Poison Arrows & Scorpion Bombs: Biological and Chemical Warfare in the Ancient World",  nadodaje kako je Jamesova teorija sasvim moguća.

Kemijsko oružje često se koristilo na području Srednjeg istoka gdje je nafte i uljnog bitumena bilo u izobilju. Tako nam Mayor donosi dva zanimljiva slučajeva korištenja nekonvencionalnog oružja.

U bitci iz godine 189. pr. Kr. Grci su zapalili kokošje perje i koristeći mjehove usmjeravali dim u tunele kroz koje su prodirali Rimljani.

Kada je Aleksandar Makedonski napao na fenički grad Tir u 4. stoljeću pr.Kr. neugodno se iznenadio. Feničani su na štitovima do usijanosti zagrijali pijesak koji su zatim katapultirali na Aleksandrovu vojsku. Sitni, vreli pijesak je upadao unutar oklopa vojnika i stvarao im opekotine.

Novi dokazi samo jačaju teoriju o tome kako su antički vojnici bili inovativni u napadima na neprijatelje. Ideja i okrutnosti im nije falilo, a tako je ostalo i do danas.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Prijatelji

Korisnička zona