Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Barbara Erskine: Naslijeđe Vremena

Naslijee-vremenaNaslov knjige: Naslijeđe Vremena
Autor: Barbara Erskine
Godina izdanja: 2011
Nakladnik: Naklada Ljevak
Format:  13,5 x 20,5 cm 
Uvez: Meki
Broj stranica: 502
Prevoditelj:  Milena Benini
Jezik originala: engleski




Barbara Erskine dugogodišnja je spisateljica dramsko-povijesnih romana s elementima fantastike i horora, u našim krajevima slabije poznata. S Naslijeđem Vremena kao jedanaestim romanom izvorno izdanim 2010. godine, ulazi u novu dekadu aktivnog pisanja. U Nakladi Ljevak, Milena Benini prevodi novi naslov s engleskog za čitatelje šireg kruga interesa, ponovno nesmjestiv u oštre granice bilo kojeg žanra. 

Radnja je smještena u Englesku, u sadašnje vrijeme, a glavni lik je Abi Rutheford, novoproglašena svećenica Crkve koja je u potrazi za svojim prvim poslom. Tragajući nailazi na posao u župi vođenoj neobičnim svećenikom Kierom, a ubrzo otkriva da se on, kao i župa, ne nalaze na najljepšem glasu. Kada se u njoj dogodi susret s neobjašnjivim, Abi nabasa na brijeg tajni koji hoće-neće mora razbiti i prodrijeti do rijeke istine koja leži, iako duboko zakopana, zastrašujuće nemirna.

Strastvena, jezovita, privlačna i predivna pripovijest; Ruth Rendell i Stephen King ujedinjeni kao pod činima Lovecraftova izražavanja. Kako je knjiga opisana, a kakvim je pozitivnim kritikama potkrijepljenja, čovjek bi pomislio da se radi o kapitalnom djelu fantastike u začetku dvadeset i prvog stoljeća. Je li to tako? 

Da je roman ugodno čitljiv i posve nezahtjevan u potrazi za onom zabavom u večeri, svakako jest.  Ne praznoglavom, nikako, jer Erskine je suviše samozatajno ozbiljno profiliran pisac da bi se bavila vampirodlakoangelo-nejdžerskim glupostima novog doba, ali malo će tko nakon djela ostati prosvijetljen, u bilo kakvom pitanju. Njezin je jezik i stil izražavanja jednostavan i konkretan, iz perspektive literarnosti posve utopiv u prosječnosti, dovoljno nužno dobar, neprosvjetljujući, ali efikasan, a iz perspektive nekog neopterećenog čitatelja sasvim dobar. Da Erskine može pisati, može, jer njenih 500 stranica, mada ovdje i ondje razvodnjeno, u stvari s repetitivnim događanjima, odvija se dinamično, razvijajući priču koja nije ograničena jednim vremenom, mjestom i načinom, i koja se poglavljima obogaćuje novim elementima priče koji proširuju njen varljiv domet. Ona započinje kao priča o duhovima, ali se uspijeva širiti, uvodeći likove prošlosti, budućnosti, onostranosti, element vremena, fizike svijeta, pa i društvene sukobe, i već takva nadilazi većinu smeća koje se na policama nalazi.

No, roman ide samo toliko daleko. Njeni likovi su s jedne strane jednoslojni i u posve predvidljivim ulogama u priči koja je potpuno očita, a s druge strane pati od totalne generičnosti svega, od navedenog aspekta likova, preko pohabanih situacija, jasnih raspleta, samog tipa opisa, do onog najgoreg, ekstremno plastičnog dijaloga: "Oprosti mama. Jako te volim, i volim sve svoje prijatelje, vi ste mi najvažniji na ovom New Age svijetu, a Kier je zločesti svećenik kojem neću dati da me sputava!" Budući da knjigu prevodi Milena Benini, to znači doslovno i purističko prevođenje koje u konačnici pogoršava Erskininu specifičnost kao što takvo prevođenje pogoršava i svakog drugog pisca. „Oh moji Bozi.“ stvarno je nešto što nitko na ovome svijetu ne govori. Zbog toga se na mnogo načina knjiga suptilno pretvara u svoje korice.

Drugi suptilno izvirući problem romana tiče se premisa radnje, fantasy,, SF i horor elementi koje se uzdiže. Ako ćemo realno, fantasy element ovog romana je mistični kamen koji Abi dobije u posjed i drudi iz prošlosti, paralelna priča o ljubavi koja gazi glavnu radnju svojom kvalitetom, i možda je mogla i trebala biti upravo glavna priča. SF element ovog romana je priprosta i naivna teza o devijacijama vremena u prostoru koja se može pripisati nekim osrednjim pričama na Elfwoodu, ali u tobože ozbiljnom romanu u onima koje ovakvo bolje zanima budi previše nelogičnosti. Taj je element ovdje samo detalj koji, recimo, nastoji produbiti priču, ali koji je naivno ostavljen da tako obitava objavljen i ruši logiku čitave radnje. Odavno je zlatno pravilo trebalo postati, igraš li se fizikom, nauči o njoj. Horor je element ovog romana, pak, u obliku nekoliko šturih opisa duhova i noćnih mora, pa ako je to materijal za stravu, oprostite na bešćutnosti.

Nadprosječno prosječan i zakinut za kreativnost, roman kojeg većina može preskočiti. U neku ruku, vrijedi natuknuti, nekako je svojim sadržajem pristupačniji  ženskoj publici. Ne iz perspektive tehnike pisanja, ili možda baš iz nje, budući da je među ženskom populacijom teško pronaći okorjele cinike koji će roman raskomadati, a one pak su u stanju potražiti u romanu i mnogo čega ugodnog što on svakako nudi i zanemariti nešto na što "neki ovdje"ispale na živce. Ali samo za kraj, jer je toliko u lice uneseno – Ruth Rendell? Možda, budući da s njom dijeli spol. Stephen King? Dajte, molim vas.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Prijatelji

Korisnička zona