Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Tomislav Košta: Vjenčanje s vjetrom

vjencanjeVjenčanje s vjetrom je prvi roman mladog pisca Tomislava Košte, rođenog i obrazovanog u Zadru. Kao što sam kaže u kratkoj bilješci, za djelo mu je kao inspiracija poslužio oveći broj pjesama na čakavštini koje je tijekom vremena napisao, ali nije htio htio izdati zbirku pjesama, stoga se rodio roman.

Mjesto radnje romana je Kamena suza, otok usred oceana koji razdvaja Carstvo Dva Grada i obale Lanidije, u trenutku kad je na pomolu krajnja bitka između tri naroda; nekolicina povratnika na Kamenu suzu, stanovnika Dva Grada koji su nesretnim slučajem bježeći pred osvajačkim narodom sa sjevera stigli na otok i pristižuće krvoločne vojske već spomenutog sjevernog naroda.  Razlog za zlu krv između ta tri naroda je prvenstveno različitost vjerskih kultova koje štuju. Drugi razlog je, naravno, navodno blago koje izbjeglice skrivaju.

Kamena suza ima drevnu i magičnu prošlost, kada je prve doseljenike na još mladi otok dočekao anđeo u tijelu jednogodišnjeg djeteta i pomogao im da prežive surovost tla na koje su dospjeli i hirovitost mora. Svjetlost koju im je anđeo ostavio održala se u sljedećim generacijama prenoseći se dalje na potomke, stvarajući mjesto pogodno za život. Nasljednici Dvoura i Mista, modrozelenih očiju, čuvala su uspomenu na Dite i njegovu Svitlost. S druge strane mora stasala su Dva Grada, odakle je krenuo vjerski kult Svih Svetih s uvjerenjem da bi trebali biti prihvaćeni svi bogovi štovani u velikom Carstvu. Unatoč naoko vjerskoj toleranciji, svi koji nisu bili spremni prihvatiti to uvjerenje bili su prognani, ubijeni ili prinešeni kao žrtve paljenice. Tu je krenuo sukob Kamene suze i Dva Grada, u kojem je u pokolju uništeno sveukupno stanovništvo Otoka pri pokušaju očuvanja vlastitog integriteta.

Godinama kasnije na Otok su se vratili potomci koji su u vrijeme pokolja plovili nekim drugim morima i u trenutku kad započinje pripovijedanje, ta malobrojna skupina dočekuje izbjeglice s broda opustošena Dva Grada, cvijet plemstva koji je jedini preživio pokoravanje Carstva nekim drugim bogovima i koje se napokon mora suočiti s vlastitim zločinima. Galije Sjevernjaka dolaze, bitka se sprema, a nenadani susreti iz prošlosti, sve to komplicira ionako tešku atmosferu prisiljavajući stare rivale da surađuju ako ovaj put žele očuvati svoje loze.

U romanu je stvoren vrlo prostran fiktivni svijet, (s već uobičajenom kartom na početku za lakše snalaženje) i to je prva zamjerka – nedovoljna iskorištenost predstavljene ideje, jer idejno, roman ima potencijala za puno veću priču ili za više nastavaka. Ovako mnoga spomenuta mjesta djeluju kao višak i zbunjuju čitatelja. Više puta se javljaju informacije koje nisu do kraja objašnjene i koje se doimaju kao pripremanje teksta za slijedeći nastavak, no u zatvorenoj formi samo izgledaju nedorečeno.

Druga zamjerka ide minucioznim opisima radnji koji u manjoj mjeri mogu postići određeni efekt, kao usporavanje radnje ili stavljanje naglasaka na bitan ili kompliciran događaj, no učestalo samo smanjuje mogućnost održavanja koncentracije pri čitanju. S druge strane, postoji par momenata koji su bitni za radnju (poput Jelenine priče), koji su mogli pojačati snagu cijelog romana, objasniti motivaciju likova i dati težinu njihovim odlukama i radnjama, ali su ispripovjedani kao usputni događaj bez prevelikog značaja. Što se tiče likova, potpuna karakterizacija je dana samo u likovima Luke i eventualno kapetana Natalisa i Barbe Zvonimira, dok su drugi likovi pomalo krnji ili su im dani samo obrisi a ne cijeli oblik.

Ono što je za svaku pohvalu u romanu jest liričnost u prizorima u kojima se očituje likovna naobrazba autora. Korišteno čakavsko narječje je osobitost ovog djela koja, ponovno, otežava čitanje čitateljima nenaviklim na čakavicu, ali se ne može svrstati kao negativno u romanu. Štoviše, domaći govor zvuči mnogo prisnije, a na mjestima gdje bi govor na štokavici možda zvučao patetično, na čakavskom zvuči iskreno. Objašnjavanje i prepričavanje rijetko zvuči dobro u dijalozima pa tako ni ovaj roman nije iznimka, ali osobni dijalozi između likova su reducirani, snažni, dirljivi, a šutnja između izgovorenih riječi, stavljena na pravo mjesto, samo pojačava taj dojam. Hrvatka imena, domaći ugođaj i inspiracija lokalnim nasljeđem je najuspjeliji dio, što ne čudi, jer najbolja fantastika se ipak rađa iz jake tradicije, narodnih običaja i mjesne povijesti u kojoj priče rastu i mijenjaju se s vremenom.

Autor je sam napomenuo da je htio napisati priču „s puno soli i mirisa onog komada zemlje kojoj duguje neizmjerno mnogo“, što mu je i uspjelo. Sama radnja nije ništa osobito novo i slijedi obrazac mnogih pisaca ogrezlih u fantastiku i koji pritom često zvuče reciklirano, no ovom se djelu ne može poreći poezija koju posjeduje i koja izražava onaj slani, kameni duh kojem teži. Za kraj, biram jedan odlomak koji mi se učinio jednim od najreprezentativnijih i svakako najljepših:

- Znači, vaša je ostavština starija od svih naših Bogova?

- Starija, umornija...iskusnija. Tolika je i takova, da vidimo kako se sve ovo već bezbroj puta dogodilo. Druga imena, drugi jezici, druge beštime... ista mržnja, ista buol, ista krv. Ista ljubov.

 

 

Naslov knjige: Vjenčanje s vjetrom
Autor: Tomislav Košta
Godina izdanja: 2010.
Nakladnik: Škorpion
Format: 24 x 16 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 291 str.
Prevoditelj: -
Jezik originala: hrvatski

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona