Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

August Šenoa: Zlatarevo zlato

Autor: vedrana

zlatarovo-zlato.jpgLegendarni hrvatski pisac, August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa, rodio se u Zagrebu 14. studenog 1838. godine. Zapravo nije imao ni mrvice hrvatskog porijekla jer mu je otac bio Čeh, a majka Slovakinja. Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu, nakon čega se vratio u Zagreb i radio kao kazališni kritičar, zatim kao ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta i nakon toga kao dramaturg. Istodobno je bio i gradski bilježnik, a 1873. godine postao je i gradski senator (vijećnik). Po svom političkom djelovanju bio je sudionik ilirskog pokreta, a uređivao je i časopis Vijenac od 1873. godine pa do svoje smrti, u kojem je često i objavljivao svoja djela u nastavcima.

Književnošću se bavio dvadesetak godina i u tom razdoblju su nastala njegova brojna djela – pjesme, novele, romani, drame, feljtoni i kazališne kritike. Toliko je značajno njegovo mjesto u našoj književnosti da se razdoblje u kojem je djelovao naziva „Šenoino doba“.

Umro je u voljenom rodnom Zagrebu, od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. Nakon smrti, 1881. godine, pokopan je na Mirogoju gdje mu je postavljen i spomenik.

Njegov roman Zlatarevo zlato prvi je hrvatski moderni roman, a ujedno i prvi hrvatski dovršeni i uspjeli roman. Naime, niti Kraljevićev Požeški đak niti Dva pira Dragojle Jarnević ne mogu se smatrati pravim umjetničkim djelima. Ovaj roman doživio je ogroman uspjeh već prilikom svojeg prvog izlaska, a s vremenom je postao najpopularnija i najraširenija hrvatska knjiga.

Osnovna tema
ovog romana mogla bi se sažeti u „što posiješ – to ćeš i požnjeti“. I premda se nakon prvog čitanja čini da su likovi u njemu jednodimenzionalni, ipak nije do kraja tako. Šenoa im kroz radnju dopušta promjene, a kod nekih nastoji čitatelju pojasniti i zašto je određeni lik takav kakav jest, ne bi li pobudio razumijevanje.

Motivi oko kojih se vrti cijela priča jesu ljubav i obijest, one radnju pokreću i u njoj se isprepliću, stvarajući tako svijet koji vrlo dobro možemo zamisliti pa i razumijeti.

Glavnina radnje
odvija se u starom Zagrebu, glavni likovi su plemići i građani. Također, u pozadini se provlači i borba s Turcima kako bismo dobili pojašnjenje za zlobu Grge Čokolina, glavnog negativca u ovom romanu. Sama priča, naime, počinje time što dotični pokuša ostvariti svoju ljubav prema ljepotici Dori Krupićevoj, kćeri gradskog zlatara, tako što ju zaprosi i biva odbijen. Ubrzo nakon toga u Doru se zaljubljuje mladi plemić, Pavao Gregorijanec, potomak moćnog feudalca koji je u sukobu s gradskim vođama. Uskoro se u priču upliće i prelijepa moćna plemkinja Klara Grubačeva, gospodarica samoborskih kula, koja je bacila oko na mladog Pavla, ali joj plan ne uspjeva baš onako kao što je očekivala. Nakon što nam se učini da će se početi odvijati uobičajena ljubavna priča koju smo toliko puta susreli u knjigama i filmovima, predstavnici „tamne strane“, Pavlov otac Stjepko, Klara i Grga se udružuju i čitatelj se ubrzo mora odlučiti za koju će stranu početi navijati.

Ima tu i još malo manje glavnih, ali ipak značajnih, likova kao što su nijemi Jerko, Magda Paprenjarka ili ratnik Miloš, a koji ipak odigravaju važne uloge kroz radnju ovog romana.

Kako bi slijedio ideju borbe dobra i zla, Šenoa poštenoj i dobroćudnoj Dori suprotstavlja moćnu i beskrupuloznu Klaru, ali ipak nastoji prikazati čitatelju i pozadinu Klarinih postupaka, tako da ju se nikad ne može u potpunosti osuđivati. Također, Stjepku Gregorijancu su suprotstavljeni njegovi vlastiti sinovi čime pisac pokazuje da nije sve u naslijeđu, nego čovjeka određuje njegov karakter. Čak je i Grga Čokolin, koji na prvi pogled izgleda kao čisti „demonski junak“, ako malo bolje razmislimo, možda mogao odabrati drugu stranu da je njegova prošnja bila prihvaćena.

Sama povijesna okolina u kojoj se radnja odvija opisana je u romanu zanimljivo i uz puno detalja, naravno nastojeći što bolje dočarati ono doba, njegove ljepote i nevolje. Tako se u jednom dijelu čak spominje i Franjo Tahi, legendarni susedgradski feudalac čiji razrušeni dvorac možete vidjeti kad prolazite od zagrebačkog Podsuseda prema Zaprešiću pri čemu Šenoa spominje da se radnja odvija nedugo nakon njegove smrti.   

Prepuštam vam, dakle, da (ukoliko već niste) pročitate Zlatarevo zlato te saznate kako je završila Dora, a kako Klara, je li se oženio Grga Čokolin i što se dogodilo s kulama samoborskim, pri čemu obratite pozornost na ostatke viteštva na našim prostorima, kao i na svu ljepotu i zlobu ljudske prirode, koje se, vjerujem, nisu do danas mnogo izmijenile. Jer, nije uzalud već sto i četrdeset godina ovaj roman smatran jednim od najboljih primjeraka hrvatske književnosti.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona