Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Susanna Clarke: Jonathan Strange i gospodin Norrell

 

t_strange.jpg1110. godine na sjeveru Engleske pojavila se nadnaravna vojske Daoin Sidhe – vilinska vojska pod vodstvom 15-godišnjeg mladića, ljudskog djeteta odgojenog na vilinskom dvoru. Smatrajući to svojim pravom, on osvaja polovicu Engleske, zasjeda na prijestolje i započinje svoju 300-godišnju vladavinu, a time i zlatno doba engleskog čarobnjaštva koje je osobno predvodio pod imenom Kralj Gavran. U jednom trenutku se povukao, odnoseći sa sobom i veći dio magije, dok su njezini ostaci polako jenjavali i na kraju potpuno iščeznuli.

1806. sve što je od magije ostalo bila je šačica teorijskih magičara koji su pitanje zašto ne izvode praktičnu magiju smatrali krajnjom uvredom jer oni su na kraju ipak džentlmeni, a sramota je da jedan džentlmen išta radi.

Kronološki gledano, početak je to priče o „Jonathanu Strangeu i gospodinu Norrellu“, prvom i (za sada) jedinom romanu Susanne Clarke. Susanna Clarke počela je pisati relativno kasno, tek u svojim 30-ima. Već prvom pričom koju je napisala na tečaju pisanja fantastične književnosti zapela je za oko Colinu Greenlandu koji je njezinu kratku priču bez njezina znanja razaslao svojim prijateljima piscima, među njima i Neilu Gaimanu, i ne treba niti reći da su svi redom bili oduševljeni.

1993. na njihov poticaj počinje pisati svoj prvi roman za koji joj je trebalo više od 10 godina. Kasnije je ustvrdila da ga nikad ne bi niti počela pisati da je znala koliko će joj trebati. No kada je izdan 2004. godine, izazvao je senzaciju među poklonicima fantastike te su ga mnogi odmah proglasili najboljim fantastičnim romanom u zadnjih 70 godina (dakle od Tolkiena naovamo), te je preveden je na 17 jezika i osvojio 5 prestižnih nagrada, a Clarke je 2005. proglašena naboljim novim autorom.

Radnja se odvija početkom 19. stoljeća u jeku rata s Napoleonom, a u Engleskoj se javlja navodno proročanstvo o povratku magije u te krajeve preko dva čarobnjaka – gospodina Norrella i Jonathana Strangea. Prvi je mali i osorni starac koji se boji miševa, mačaka, ljudi, čarobnjaka i, pa, svega osim knjiga, a drugi je vjetropir, mladi i bogati muškarac u potrazi za izazovima i pustolovinama. Učitelj i učenik, vezani sponama magije, s vremenom uviđaju da ih ona razdvaja i postavlja na suprotne strane u istoj mjeri kojoj ih povezuje. Naprasno prekidaju svoju suradnju i postaju ljuti neprijatelji, ne shvaćajući da se zbog ambicija i sami gube na putevima koje su odabrali, pritom riskirajući više od vlastitih života.

Roman Susanne Clarke je nešto neviđeno budući da je s upravo nevjerojatnom uvjerljivošću spojila povijesnu podlogu s mitskim svijetom i keltskim legendama koristeći humor, britkost i jasnoću pisanja kao vezivno tkivo, ostavljajući čitatelja u nedoumici čita li izmišljenu povijest engleske magije ili su mu možda profesori povijesti kolektivno lagali o stvarnoj povijesti Engleske. Njezinim se svijetom šeće sva sila likova različitih karaktera i zanimanja, od čarobnjaka-džentlmena, oštroumnih slugu, ludih kraljeva, obijesnih vilenjaka, proroka/magičara/kradljivaca pita, ministara u problemima pa sve do stvarnih povijesnih osoba poput Wellingtona, lorda Byrona, Napoleona i Kutuzova i sve ih ona po redu šamara i bez pokušaja uljepšavanja stavlja na mjesto koje im pripada.

U retcima koji teku poput voda sjevernoengleskih rijeka neprestano se u pozadini osjeća spisateljičin mračni osmijeh, ali toliko zarazan da se i sam čitatelj mora nasmijati koliko okrutan pisac može biti prema svojim likovima, sve za užitak čitatelja.

Susanne Clarke je nesumnjivo blještava supernova među piscima i jedino što možemo jest čekati na njezina nova djela i nadati se da će biti mnogobrojna.

A ako vas sve to nije uvjerilo, evo još jedna dobra vijest: za 2010. je najavljena ekranizacija njezinog romana i to u istoj podukciji kao i kod „Gospodara prstenova“ koji je ujedno i njezin najdraži film, te inspiracija i poticaj za pisanje.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona