goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

Genetika, neuroznanost i kiborgizacija u CeKaTe-u

Autor: ns1

 

hrvoje"Centar za kulturu Trešnjevka" u sklopu svojih predavanja o bioetici je u ponedjeljak 29.11. održao predavanje pod naslovom "Genetika, neuroznanost i kiborgizacija". Predavanje su vodili prof.dr.sc. Srećko Gajović i Ivana Greguric. Kroz 2 predavanja koja su služila kao uvod, slušatelji su upoznati s dosadašnjim dostignućima u znanosti i tehnologiji, mogućim dostignućima u bliskoj budućnosti, te moralnim i etičkim pitanjima koja to postavlja.

 

 

 

 

POBOLJŠANJE ČOVJEKA: KIBORGIZACIJA
(Ivana Greguric)

ivanaKiborg je hibrid biološkog organizma i mehaničkog stroja - ukratko hibrid čovjeka i stroja. Pojam je nastao 1960. kada su Manfred E.Clynes i Nathan S.Kline razmatrali problematiku svemirskih letova. U SAD-u čak postoji i katedra kiborg antropologije.
Kiborgizacija ima 2 temeljna cilja: rekonstrukcija i poboljšanje ljudskog bića.
Kada govorimo o rekonstrukciji onda govorimo o zamjeni izgubljenih udova ili organa s mehaničkim ili umjetnim nadomjescima. Ovakav oblik kiborgizacije ima najmanje moralnih i etičkih problema.
Međutim, kad govorimo o poboljšanju čovjeka kroz razne usadke, dodatke i slično, onda se javljaju velika moralna i etička pitanja. Poboljšanja mogu biti kao bioničko oko (bolji vid, infracrveni, rendgenski vid), bionička ruka, noga, RFID čipovi i slično. Drugi oblik poboljšanja je egzoskeleton - bionička odjeća - koja nam omogućava da upravljamo s teretom do 10 puta težim od naše mase i slično. Treći oblik, najekstremniji, je vezanje našeg mozga s računalom. U ljudski mozak se ugrađuje čip koji očitava naše moždane valove, odnosno "čita misli". Ovakva nadogradnja je podložna i mnogim vanjskim utjecajima poput kontrole misli, akcija pojedinca i slično.

Prof. Kevin Warwick je prvi kiborg po definiciji. On je pristao na usađivanje RFID čipa u svoju ruku koji je kasnije nadograđivan do faze da je spojen s njegovim nervnim sustavom. Pomoću tog čipa uspio je daljinski "mislima" upravljati s robotskim rukama. Na pokus je pristala i njegova žena te su oboje izmjenili "misli" zahvaljujući upravo tim čipovima.

Stelarc, osoba koja je možda više performer, je između ostalog ugradio 3. uho na ruci, a u planu mu je razviti i umjetnu ušku u tom uhu i slično.

Kevin Warwick snažno zagovara kiborgizaciju, te budućnost čovječanstva vidi podijeljenu na kiborge - super ljude - i ljude kao podvrstu koji su inferiorni kiborzima. Da li je etično ljudima ugrađivati umjetne tvari i do koje granice? Mnoga su pitanja koja se javljaju, a predavačica Ivana Gregurić predlaže osnivanje katedre za Kiborgoetiku koja bi se bavila upravo ovakvim problemima, te nadajmo se riješila moguće probleme zloupotrebe ovakve znanosti i tehnologije.


POBOLJŠANJE ČOVJEKA: GENETIKA, NEUROZNANOST I KIBORGIZACIJA
(prof.dr.sc. Srećko Gajović)

sreckoTranshuman, posthuman, H+ su termini koji označavaju poboljšanog ili novog čovjeka.
U genetskom području tehnologije koje su danas dostupne se svrstavaju u 3 kategorije:

  • REPRODUKTIVNE tehnologije (odabir zametka i njegovih karakteristika)
  • FIZIČKE tehnolgije (doping, steroidi, plastična kirurgija, egzoskeleton...)
  • MENTALNE tehnolgije (nootropici)


Tehnologije koje tek dolaze su: GENETSKO inženjerstvo čovjeka i NEURALNI implantanti.

Postoje još i SPEKULATIVNE tehnologije u koje se svrstavaju UPLOAD uma i vanjski mozak. Tehnologije koje će možda biti moguće, a možda i ne.

U svakom slučaju svrha ovakvih istraživanja i tehnologija jest medicina budućnosti. Ideja je da se kroz razne genske terapije rješavaju razne teške i nasljedne bolesti. Ovakav oblik terapije je već krenuo, međutim otkrilo se da se još uvijek puno toga ne zna te se usporava i "nazaduje" dok se ne napravi više istraživanja. Stoga je danas puno popularnija "terapija stanicama" (matičnim). No i to je još uvijek u razvoju i upitno. Danas potoje mnoge ustanove upitne reputacije koje nude "isprobana i testirana rješenja" u terapiji matičnim stanicama.

Najzanimljivije jest otkriće "umjetne" neurogeneze. Neurogeneza je razvoj neurona i zaslužna je za sam razvoj mozga. Ona se prirodno događa u prednatalnom razvoju djeteta. Ubrizgavanjem matičnih stanica u miševe otkriveno je kako dolazi do neurogeneze, dakle stvaranja novih neurona u odraslim jedinkama. Ovakvo otkriće daje nadu za mnoge, ali i opasnost za manipulaciju s poboljšanjima ljudskog mozga i općenito neurološke strukture čovjeka.

publikaPredavanja su svakako šokirala i iznenadila mnoge te pokrenula diskusije i komentare na razvoj ovakve tehnologije te što bi se trebalo napraviti kako bi se izbjegla, ili barem u velikoj mjeri spriječila, zloupotreba njihova zloupotreba.

BIOETIKA - pitanje života i smrti je sociokulturni projekt u Centru za kulturu Trešnjevka kojeg vodi doc.dr.sc. Hrvoje Jurić, a kroz niz predavanja dotiče se raznih tema koje sa sobom nose mnoga etička i moralna pitanja koja mogu voditi čovječanstvo u zaista ekstremnim smjerovima. S jedne strane, radi se o onim problemima s kojima se u znanstveno-tehnološkom dobu suočava čovjek (ljudski život, zdravlje i tjelesnost), a s druge strane, o problemima koji se tiču i drugih, ne-ljudskih živih bića, te prirode u cjelini.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona