Baba Jaga dolazi iz mjesta gdje se susreću strah i mudrost, premošćuje jarak između života u smrti, te drži tajnu i jednoga i drugoga.

Baba Jaga (ukratko) - katkada zvana Jezi Baba, odvratni je ženski demon iz slavenske predaje koji jede ljude. Prema nekim inačicama mita o njoj, njezina usta mogla su se navodno rastegnuti od zemlje do vrata pakla. Živjela je u neobičnoj kući koja je na svakom uglu imala noge kao u kokoši, a stajala je unutar ograde napravljene od ljudskih kostiju. Vjerovalo se da je putovala u željeznom kotlu.

Baba Jaga i Ciklus smrti i novog početka

Baba Jaga, kako je zovu u Rusiji (baba - starica, jaga - vještica), vještica je sa sposobnošću mijenjanja oblika i proricanja. Izvan Rusije poznata je pod drugim imenima: Jezda u Poljskoj i Jazi Baba u Češkoj.

Iako najčešće opisivana kao koščata starica s dugim oštrim zubima, Baba Jaga je vrlo složena osoba s mnogo lica. Uz to što je utjelovljenje smrti, smatra se da ima važnu ulogu vezanu za plodnost i sudbinu. Kao što su se drevni Slaveni suočavali s bolešću i smrću bez upozorenja i objašnjenja, Babu Jagu je mogao obuzeti silan bijes zbog najmanjeg povoda,  tako da bi pojela ljude koji su je uvrijedili ili nisu ispunili svoju dužnost.

Kuća Babe Jage jedna je od najslikovitijih kreacija u pričama u kojima se ona spominje. Stoji na četiri kokošje noge - po jedna na svakom uglu - koje joj omogućavaju da se okreće i miče. Sama Baba Jaga često je u njoj opisivana pored vretena (prvotno predući vlakno iz utrobe umrlih). Neke legende kažu da su joj zubi, nos i grudi bili od željeza, a kosa klupko migoljećih zmija.

Baba Jaga imala je i dar proricanja i posjedovala je veliku mudrost. Oni koji su se htjeli okorisiti time, morali su krenuti na mučno putovanje do njezine kuće koja je bila u najdubljem dijelu šume. Tada su morali preživjeti Baba Jagine zadatke i ispite. Ograda oko kuće napravljena je od kosti onih koji nisu uspjeli odgovoriti na njezina pitanja ili nisu udovoljili njezinim okrutnim zadacima. Na svaki je kolac ograde nataknuta lubanja.

Diljem istočne Europe mnoge priče u kojima se pojavljuje Baba Jaga preživjele su dolazak kršćanstva i nastavile biti objektom velike opčinjenosti. U doba kršćanstava neki su se mitovi u kojima se spominju Jagini loši običaji pokušali učiniti manje odbojnima. Neke kasnije legende čak je miješaju s Marijom, Isusovom majkom, što zbunjuje one koji poznaju izvorne priče.