Nepresušne su žalopojke Rabljana i ostalih mještana, tog najsunčanijeg otoka, kako na Rabu nema turista, ili nema ih puno kako se prikazuje. I tome bi se još moglo povjerovati, dok sve te turiste ne vidite na jednom mjestu. A to se događa upravo krajem mjeseca srpnja od 25.7. do 27.7. kada se na tri blagdana: sv. Jakov, sv. Ana i sv. Kristofor, održavaju ljetne srednjovjekovne večeri i srednjovjekovni viteški turnir pod nazivom „Rapska fjera“.

Jedan od hrvatskih najstarijih gradova ove godine je proslavio 644. rapske viteške igre. Viteške igre rapskih samostreličara prvi puta su započele 1364. godine, a danas se održavaju nekoliko puta godišnje na razne značajne blagdane: 9. svibnja, 25. svibnja, 27. srpnja i 15. kolovoza. Najznačajniji blagdan za ovaj grad je svakako 27. srpnja kada se slavi zaštitnik otoka Raba sv. Kristofor te se tada i održava „Rapska fjera“ u čast otoka i grada Raba i sv. Kristofora. 

Rapska fjera se nikako ne smije smatrati sajmom već svečanošću jer ona to upravo i jest. U zapisima rapskih kroničara piše:

„U počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana te na svetu uspomenu i čast sv. Kristoforu, 21. 07. 1364. godine, Veliko vijeće Grada Raba posebnom odredbom općinskim praznicima proglasilo je dva blagdana:

- I. dan: 09. svibnja: Dies Victoraie – dan kada je Rab zagovorom sv. Kristofora oslobođen od Normana 1075. godine.

- II. dan: 27. srpnja: Dies Natalis – dan mučeničke smrti sv. Kristofora koji Crkva slavi kao Rođen dan, Dan kada je rođen za nebo.“

Današnja Rapska fjera se održava u spomen na nekdašnji Rab koji je slavio svoju slobodu i samostalnu općinu – municipij. Ona nije samo susret rapskih vitezova (samostreličara) već trodnevni srednjovjekovni ljetni festival koji prezentira srednjovjekovni život mještana tog otoka, njihove tradicionalne zanate, običaje, ali i hranu. Svakako jedna od zanimljivijih stvari su palačinke „sa žara“ i zdjele od kruha.

Kako se radi o ljetnim danima i jednom od popularnijih turističkih lokacija, fjera se održavala samo u večernjim satima početkom od 21:00 do kasnih noćnih sati dok slavlje po ulicama ne bi potpuno utihnulo. 

U petak, na glavnom trgu sv. Kristofora, okupilo se mnoštvo koje je pozorno slušalo gradsku gospodu i kneza grada Raba dok su otvarali srednjovjekovne ljetne rapske igre. Sam početak je otvorio knez Grada Raba i pucanj iz topa sa kule koji je uzdrmao cijeli trg, a čuo se nadaleko. Pred svjetinom su se pokazali ponosni vitezovi grada Raba, Rapski samostreličari iz istoimene udruge, gradska straža koja je pratila jednog zarobljenika okovanog u lance, vitezovi gosti iz Njemačke koji su za puk izveli borbu mačevima, dok su ritam događanja održavali rapski bubnjari. U pozadini svih predstava, prvi i zadnji, ponosno su stajali stjegonoše koji su cijelo vrijeme uspravnim držali stjegove raznih poznatih rapskih plemićkih obitelji, kao i grada Raba i udruge „Rapski samostreličari“.

U pauzama od borbi i natjecanja puk je zabavljala sekcija Rapskih samostreličara koja je svirala srednjovjekovne melodije dok su vitezovi i dame plesali venecijanski ples.

Krajem predstavljanja rapski knez je raspustio puk i gospodu i time je večer prešla u drugi, manje „uštogljen“ program kada se ulicama starog grada Raba rastegla prava pučka zabava. Stjegonoše, bubnjari i vitezovi su prolazili svim ulicama i tako pozdravljali svoje građane i turiste, svirači su svirali po uglovima i trgovima, klapaši su obilazili gostione i pjevali narodu, a turisti su oduševljeno pratili ovu fjeru ili se čak i priključili. Nezaobilazni su bili Rapski gubavci koji su svojom originalnom šminkom pljenili, ali i odbijali poglede prolaznika i mještana.

Šetajući se gradom na trgove i ulice su izašli stari zanatlije koji su u tri dana (večeri) pokazivali svoje, sada već skoro zaboravljeno, umijeće starih obrta. Ovdje su svoje mjesto našli kovači, drvorezači, babice koje su pravile palačinke i pekle ih na vatri (bez ulja), ali i uvijek vječan alat u kojem su se držali lokalni prijestupnici. Uz obale spužvari su pokazivali svoje znanje i morske spužve, a ribari umijeće u pletenju mreže i hvalili se ribarskim ulovima.

Subota je prošla mirnije bez velikih svečanosti i govora, gradom se sviralo, pjevalo, častilo i zabavljalo uz dobru atmosferu i tople noći. Neizbježna je bila komercijalna turistička ponuda cocktaila i noćnih barova koji su ipak privlačili drugu polovicu mladih turista. 

Nedjelja je bila šećer na kraju, vrhunac fjere. Kroz cijeli dan održavale su se svete mise u čast sv. Kristofora, a u 9h je  počela i procesija s relikvijom (glavom) sv. Kristofora koja se i danas čuva u rapskoj katedrali nakon čega je uslijedila svečana misa. Ovoj svečanosti dužni su bili prisustvovati knez, suci i općinsko vijeće. U srednjem vijeku, ovih dana gradska vrata su bila otvorena za sve, nije se radilo niti se smjela krojiti pravda.

Navečer, s početkom u 21h na Trgu sv. Kristofora plemstvo i vlastela zajedno sa svjetinom su gledali rapske samostreličare u njihovom viteškom natjecanju. Natjecalo se 14 vitezova samostreličara.

Natjecanje je bilo održano ispod zidina starog grada, a početak je obilježio pucanj topa. Samostreličari su se natjecali jedan po jedan, svaki sa svojim samostrelom kojeg su postavljali na postolje i sa njega gađali u metu udaljenu oko 200 metara. Ova tradicionalna Rapska viteška igra se sastoji od dva dijela: prvo natjecanje je gađanje u klasičnu metu i njime se određuj redosljed kojim će vitezovi gađati u odlučujućem natjecanju; drugo natjecanje je pravo natjecanje i ovdje vitezovi su gađali u metu „tuljac“ koja je je zapravo crni valjak okomito postavljen na okruglu široku ploču. I valjak i ploča su crne boje, dok je gornja ploha valjka obojana bijelo, a sam centar valjka opet crnim. Okomito gledano izgleda kao klasična meta, ali i najmanji pomak u kutu gledanja, a i nišanjenja, može imati velik utjecaj na gađanje kao što se to moglo i vidjeti iz natjecanja. Dok se kod gađanja u klasičnu metu svaka meta mijenja za svakog samostreličara, ovdje je jedna meta za sve sudionike i strijele se na vade sve do kraja natjecanja. Naravno, svaka strijela nosi ime svog vlasnika, odnosno viteza. Odlučujuću strijelu je odapeo vitez Ivica Macolić koji je pogodio točno „u sridu“ što je izazvalo ovacije u publici. Cijelokupno natjecanje je bilo modernizirano, tako da je meta bila snimana kamerom i reproducirana na platnu tako da ju je cijeli Trg mogao vidjeti. Kao glavnu prvu nagradu vitez Ivica Macolić je primio zlatnu narukvicu koju mu je predao rapski knez. Drugo mjesto i srebrnu medalju je osvojio vitez Ivan Pribil koji se sa svojom strijelom opasno približio centru. Treće rangirani, ali zato ne manje uspješan, bio je vitez Ante Magdić. Publika je sa oduševljenjem pozdravila pobjednike.

Sam kraj natjecanja obilježio je mali vatromet sa rapske kule koji se slijevao niz zidine, a u ponoć je Rab osvijetlio veliki vatromet koji je bio simboličan kraj ovogodišnje Rapske fjere. 

Kao događaj na Rabu Rapska fjera predstavlja vrhunac turističke sezone i svakako obilježava život svakog građanina otoka Raba. Ove godine gosti sudionici su bili: Gruppo Arti e Mestieri di Meontegiardino, Republika San Marino, Rittersgruppe aus Konigsbrun, Sokolari iz Šibenika i Udruga sv. Grgur iz Požege. Ulogu rapskog kneza ponosno je primio i odigrao gradonačelnik Grada Raba gosp. Željko Barčić.

Ostatak slika sa Rapske fjere potražite u našoj galeriji. 

Izvori:

www.tzg-rab.hr

www.fjera.hr