 Sedam sjajnih zvijezda- sedam grčkih junakinja: Meropa, Elektra, Maja, Tajgeta,
Alkiona i Kalena. No između njih, stotine ostalih manjih zvijezda s njima tvori
skupinu zvijezda- Plejade. 440 svjetlosnih godina od nas, Plejade su jedne od najbližih
nam galaktičkih skupina. Najsjajnije su Alkona i Kalena, čak 40 do 1000 puta
sjajnije od našeg sunca. Plejade nam predstavljaju najbolje i najbliže primjere
nakupine oblaka mladih zvijezda. Sjaj tih oblaka reflektira se od čestica u
međuzvjezdanom oblaku plina i prašine. Čestice raspršuju plavu boju, pa je i
boja ovih oblaka plava.
Plejade su jedne od mnogih svemirskih objekata poznatih
od davnina. 6 zvijezda moguće je vidjeti golim okom, a pod posebnim uvjetima i
do 9. Nakupinu je prvi put promatrao Galileo i zabilježio je više od 40
zvijezda. Ona sadrži bezbroj dvojnih zvijezda i nekoliko trojnih, te nekoliko
bijelih patuljaka. Procjenjuje se daj je starost Plejada oko 100 milijuna
godina. Neke od Plejada vrte se između 150 i 300 km na sekundu. Smatra se da je
prosječna starost nakupina oko 250 milijuna godina nakon čega se rasprše u
izolirane zvijezde.
Plejade u mitologijama
Kelti su Plejade povezivali s oplakivanjem i pogrebima naime, razdoblje od
jesenskog ekvinocija i zimskog solsticija bilo je posvećeno prisjećanju na
mrtve. Oblak se dizao s istočnog neba kad je sunce zapadalo, dajući im sve više
i više poseban sjaj, nalik suzama. Stoljećima kasnije, zbog općenitih
svemirskih pojava pomicanja, one se više nisu točno tako pomicale, no njihova
je simbolika ostala. Takvim uzdizanjem oko lipnja, započinjala je i nova godina
kod Maora na Novom Zelandu, koji su Plejade nazivali Mataariki. Između ostalog,
sedam sestara nazivali su Makarama. Stari Englezi, stari Germani, Rusi, Česi i
Mađari smatrali su da predstavljaju kokoš s pilićima. U zapadnoj astrologiji
predstavljale su nošenje ljudi sa žalošću, pa ih je predstavljao i kame kvarc
te komorač. Dva se puta spominju u Bibliji i to u priči o Jobu. U Egiptu su
predstavljale božicu Net, božansku majku i gospu neba. U starome Rimu bile su
poznate kao nakupina voća ili Djevice proljeća. U sjevernoj Africi to su bile
zvijezde kiše ili donositeljice kiše. Hindu ih pamti kao Plameni Agnia (boga
vatre) te kao Generala nebeskih vojski. U Japanu, Plejade su znane kao Subaru,
kornjače, U Kini prikazuju grivu bijelog tigra Zapada. Također ih Kinezi
spominju u astronomskim spisima "Zvijezde cvijeća i zvijezde pupoljaka", oko
2357. g. prije Krista.
 Stari su Asteci Meksika i Srednje Amerike svoj
kalendar temeljili na Plejadama. Godina bi im započela kada bi svećenik
zabilježio prvo uzdizanje Plejada točno na istoku. Siuksi iz Sjeverne Amerike,
povezivali su nastanak Plejada s Vražjim Tornjem. Navaho Indijanci Plejade su
nazivali Suncima što se iskre, domom Crnog boga. Općenito su plemena Amerike
vjerovala da je vizija točnija koliko je gledatelj vidio Plejada. To se
prakticiralo i u Europi, posebno u Grčkoj. Također, grčki su mornari znali da
će plovidba biti dobra ako su se Plejade vidjele, no ako nisu, na putu je bila
jaka oluja. Spominju ih i Hesiod te Homer u Ilijadi i Odiseji.
Prema grčkoj mitologiji, plejade su sedam kćeri Titana Atlasa i morske nimfe
Plejone. Sestre su Hesperida, Hijada i Kalipso. Njih je poučavao Artemis te se
zajedno s Hijadama nazivaju Atlantidama, Dodonama ili Nisiadama. One su također
bile u vezama s visokim bogovima, pa je tako Maja, najstarija, Zeusu rodila
Hermesa. Elektra mu je rodila Jazona i Dardana, praoca Ila, osnivača Troje.
Također mu je Tajgeta rodila Lakedamona, prvog spartanskog kralja. Metropa,
najmlađa morala se oženiti sa Sizifom, te mu je rodila nekoliko sinova. Time je
postala i smrtna. Kalena je sa Posejdonom imala Likusa i Euripila, Alkiona mu
je rodila Hiriea. Steropa je pak Aresu rodila Oenomana. Nakon što je Atlas bio prisiljen
nositi svijet na leđima, Orion je počeo progoniti Plejade. Da im olakša bijeg,
Zeus ih je prvo pretvorio u labude, a potom u zvijezde. U toj se nakupini
najsjajnije vide samo šest Plejada, jer se, kažu, Meropa srami svoje veze sa
smrtnikom, pa svijetli slabije. Elektra se pak vidi povremeno, jer, kada je
Troja pala, ona je raspustila kosu i započela šetnju nebom kao komet.
|
