Povijesna Fantastika po G.G.Kayu

One man sees a riselka: his life forks there.
Two men see a riselka: one of them shall die.
Three men see a riselka: one is blessed, one forks, one shall die.
One woman sees a riselka: her path comes clear to her.
Two women see a riselka: one of them shall bear a child.
Three women see a riselka: one is blessed, one is clear, one shall bear a child.

(utemeljena na slavenskom mitološkom biću ruselki, ‘riselka’ ima veliko značenje u Kayevim djelima)

Guy Gavriel Kay, rođen je 7. studenog 1954. u Kanadi. U studentskim danima upoznaje Christopera Tolkiena koji ga 1974. godine poziva u Oxford kao asistenta pri uređivanju do tada neobjavljenih spisa J.R.R.Tolkiena. Mladi Kay prihvaća ovu 'životnu priliku' i surađuje na projektu iz kojega nastaje Silmarillion!
Dvije godine kasnije vraća se u Kanadu i diplomira pravo u Torontu. Tada počinje njegov interes za samostalno pisanje fikcije. Neko vrijeme radi za CBC na radio emisiji The Scales of Justice. No, uskoro počinje raditi na svom prvom samostalnom djelu i 1984. izdaje Stablo Ljeta, prvi dio trilogije Fionavarska tapiserija. Tako započinje plodnu karijeru pisca povijesne fantastike, iako valja imati na umu kako je u više navrata izjavio kako se ne želi ograničavati ostavljajući uvijek mjesta za poneko iznenađenje.

U svoj spisateljskoj karijeri Kay je osvojio mnoge nagrade i priznanja za svoj rad:
• Nagrada Aurora u kategoriji pisaca engleskog jezika za Lutajući Plamen (The Wandering Fire)
• Nagrada Casper u kategoriji najbolje spekulativne fikcije za Lutajući Plamen (The Wandering Fire)
• Nagrada Israeli Society for Science Fiction and Fantasy za Lavove Al-Rassana
• Nominacija za Mythopoeic Fantasy Award u kategoriji literature za odrasle za Stablo Ljeta (1985)
• Nominacija za World Fantasy Award za Tiganu (1991)
• Nominacija za nagradu Aurora za Tiganu (1991)
• Nominacija za Geffen Award za prijevode
• Nominacija za Canadian Sunburst Award za Posljednju svjetlost Sunca (2005)
Za one koji se još nisu sreli s Kayevim opusom:

Fionavarska Tapiserija

Ova fantastična trilogija prati priču petero studenata koje mag Loren Srebrnoplašt prebaci iz našeg suvremenog svijeta u Fionavar, prvi svijet Tapiserije. U tom fantastičnpom svijetu svaki od junaka mora pronaći svoju ulogu i sudbinu unutar epskog sukoba. Sama priča jasno pokazuje utjecaj Tolkiena, C.S. Lewisa i arturijanske mitologije s mnogo većom dozom gotovo okrutne realnosti isprepletene s fantastičnim elementima.
Od čitave trilogije ( Summer Tree, Wandering Fire & The Darkest Road) samo je prvi dio, Stablo Ljeta, preveden na naš jezik. Kako ne bih pokvario doživljaj predstojećih romana kako široj publici tako i sebi neću otkrivati daljnje detalje…

Tigana

Priča ovoga djela smještan je na fikcionalnom poluotoku Palm koji po obliku sliči grčkom Peleponezu, ali po politički i kulturnim konotacijama upućuje na renesansnu Italiju. Kneževine Palma dijele isti jezik i kulturu, ali nisu ujedinjen narod. Sama radnja se događa nekoliko desetljeća nakon što su dva moćan maga, Brandin, kralj Ygratha i Alberico, nezavisni vojskovođa iz Barbadiorškog Carstva, osvojila Palm i razdijelila ga između sebe.
Sve se vrti oko skupine pobunjenika iz kneževine Tigane koja se najžešće opirala osvajaču Brandinu. U konačnoj bitci, Brandinov najmađi sin pogine zbog čega mag baci prokletstvo na čitavu kneževinu. Čitava populacija otoka zaboravi Tiganu, a svaki spomen na nju izbrisan je iz povijesti. Samo se Tiganci sjećaju svoje zemlje, prisiljeni gledati kako njihova domovina polako s prolaskom desetljeća gubi dušu. Kako se priča razvija, Brandin se otkriva kao poprilično milostiv i simpatičan lik, dok su se pobunjenici prisiljeni prepuštati svojoj tamnoj strani pokušavajući srušiti obojicu tirana izazivajući sukobe, bitke, čineći ubojstva, pa čak i samoubojstvo.
Tako je čitava knjiga prožeta tematikom domoljublja, ljubavi, osvete, krize identiteta, magije i moralnosti svega toga.

Pjesma za Arbonnu

Arbonna je priča o umjetnosti, zavođenju, ljubavi i vjerskim ratovima utemljena na srednjovjekovnoj Francuskoj i vojnoj protiv albingenza. U pokrajini Arbonni božicu Rian štuje se kao jednaku bogu Corannosu. No u sjevernoj zemlji Gorhaut, gdje se isključivo štuje Corannos, njegov vrhovni svećenik snuje napasti Arbonnu i spaliti štovatelje Rian, posebno njene svećenice. Sluđeni svećenik kontrolira mladoga kralja, a čak je prodao i sjeverne krajeve zemlje kako bi ostvario vlastiti užasni san. Tek mladi plaćenik Blaise, nakon što upozna arbonnsku kulturu ljubavi, ima hrabrosti suprotstaviti se osvajačkim planovima svoga oca. Usporedno s ovim dramatičnim sukobom oca i sina, tajna Aelis de Miraval koja leži u srcu zavade dva najmoćnija arbonnska plemića spremna je izaći na vidjelo…

Lavovi Al-Rassana

Radnja ovog romana povijesne fantastike događa se na poluotoku Al-Rassanu u istom svijetu gdje su se zbili događaji opisani u Sarantinskom Mozaiku i Posljednje svjetlosti Sunca. Radnja se temelji na vremenu španjolske Rekonkviste u našoj povijesti. Naglasak je na odnosima između tri različita naroda i religije:
Kindath (bazirani na Židovima), Ashariti (bazirani na muslimanima) i Jaditi (bazirani na kršćanima). Tri protagonista dolaze iz svake od ove tri sredine: Jehane bet Ishak, kindathska liječnica; Rodrigo Belmonte, jaditski vojskovođa (El Cid); Ammar ibn Khairan, asharitski pjesnik, plaćenik i vojskovođa.
Kao i kod većine Kayevih romana, priča obiluje političkim intrigama i religijskom napetosti unatoč kojima se između pojedinaca ipak rađa ljubav.
Različitim spletom okolnosti svaki od tri protagonista dolaze na kraljevski dvor u Ragosi gdje svo troje sklope međusobne veze od životne važnosti. Jehane postaje središte pažnje dvojice muškaraca i počinje se stvarati svojevrsni ljubavni trokut, a situacija je još kompliciranija činjenicom da je Rodrigo već sretno oženjen.
Ammar i Rodrigo poštuju jedan drugog, jer obojica su najvrsniiji ratnici svojih naroda, no njihov je sukob neizbježan. Na kraju, njihov dvoboj odlučuje o ishodu presudne bitke u ratu za prevlast nad Al-Rassanom…

U siječnju 2005. objavljena je adaptacija Lavova al-Rassana u film čija se premijera očekuje u 2008.

Sarantinski Mozaik

Svijet Saranta paralelan je povijesnoj situaciji na Mediteranu u 6.st. AD. U istom ovom svijetu, iako u drugim vremenskim periodima, odvijaju se i radnje Lavova Al-Rassana i Posljednje svjetlosti Sunca.
Mozaik je duologija romana povijesne fantastike, a koncentrira se na isprepletene živote naizgled običnih pojedinaca i moćnika u predvečerje gotovo-Bizantskog Carstva i gotovo-Ostrogotskog Kraljevstva u Italiji.
Prava kvaliteta ovih djela je u briljantno opisanoj životnoj težnji protagonista ka ljepoti i čistoj radosti življenja (i stvaranja) nasuprot okrutnoj egzistencijalnoj ironiji koja ih vuče u kaljužu tmurne predratne stvarnosti. Također je prisutan i dašak mistike srednjovjekovnog pravoslavlja kroz pogled strastvenog, mozaičara, umjetnika u svom zanatu.

Odjedriti u Sarant

Prvi roman ove duologije prati mozaičara Gaja Krispusa (iliti Krispina) koji je pozvan u carsku metropolu Sarant kako bi stvorio veličanstveni stropni mozaik u novoj bazilici koju gradi Car Valerije II (stvoren po uzoru na bizantskog cara Justinijana I). Umjetnik upoznaje život carske prijestolnice, stvara prijatelje bliske poput obitelji koju je izgubio i bude nevoljko uvučen u spletke visoke sarantinske politike.

Gospodar Careva

Drugi roman duologije nastavlja priču o mozaičaru Krispinu sve do gotovo kataklizmičnog vrhunca u kojem urotnici uspijevaju ubiti cara Valerija, ali je krajnji cilj zavjere osujećen dok Carstvo za dlaku uspijeva izbjeći inavaziju. Priča također počinje pratiti Rustema od Kerakeka, liječnika iz Bassanije (gotovo-Perzija) koji se upleće u političke intrige svoje domovine i bude poslan u Sarant kao špijun, ali na kraju bježi i nalazi sreću na dalekom poluotoku Al-Rassanu.

Posljednja svjetlost Sunca

Ovaj je roman također smješten u istom svijetu kao i Sarantski Mozaik, točnije u period invazije Erlinga (gotovo-Vikinga) na Anglcyne i Cyngaele (gotovo-Saxonce i Welšane u Engleskoj). Spominju se i likovi iz Mozaika kako bi se uspostavila vremenska linija koja sugerira kako je od vremena Saranta prošlo i više stoljeća.
Teme koje se provlače kroz cijelo djelo su osveta, nasilje, završetak jednog doba, sukob kultura i religija i ljubav, posebno između oca i sina.
Sama priča se dijeli u tri radnje… Bern Thorkellson, mladi Erling koji je zbog obečašćenog oca osuđen na život u siromaštvu, teži tome da postane ratnik i tako u bitci stvori za sebe novo ime i čast, a po mogućnosti si kroz pljačku osigurao i pristojan imetak. Put mu se isprepliće s ocem za kojega je izgubio svako poštovanje….
Alun ap Owyn i njegov stariji brat Dai, maldi cyngaelski plemići, postaju gosti na posjedu poznatog ratnika svoga naroda Brynnfella nakon što im propadne pokušaj otimanja stoke. No, u iznenadnom Erlingškom napadu Dai pogiba, a vila iz obližnje magične šume mu ukrade dušu. Alun neće imati mira dok ne podari duši svoga brata miran počinak…
Anglcynski kralj Aeldred nastoji utvrditi svoje kraljevstvo i što više civilizirati svoj narod kako bi se u budućnosti lakše obranili od Erlingških napasa koji su u kraljevoj mladosti gotovo zgazili anglcynsku zemlju…
Tri se životne priče isprepliću te kulminiraju u dvoboju na život i smrt.

Ysabel

Priča se odvija u suvremenoj Provansi, a prati mladića koji se susreće s čitavom lepezom povijesnih likova iz daleke prošlosti. Ovo djelo je izdano tek ove godine (2007) i još nema prijevoda na hrvatski.

Beyond This Dark House

Zbirka poezije izdane u 2003. godini, nije prevedena na hrvatski.