Ovo je sigurno najgora prokleta bajka koja je ikad postojala. - rekao je Theo Vilmos nakon bijega od još jednog nemogućeg vilinskog stvorenja (diva) u nemogućem svijetu Vilinja.

Tad Williams stvorio je "Rat cvjetova" (2003.), samostalni roman o jednom zbunjenom smrtniku koji upada u svijet za koji je smatrao da je samo bajka, a koji se pretvara u njegovu noćnu moru. U jednom romanu (što je u fantasy literaturi teško naći) na 655 stranica Williams je uspio vjerno oslikati naš svijet i projicirati ga u jedan zamišljeni, ali u romanu itekako stvarni. Zašto je Theo rekao (ili bolje, utučeno pomislio) da je ovo najgora bajka koja je ikad postojala? Krenimo polako.

Theo Vilmos jedan je od tipičnih predstavnika svog (ljudskog) roda i američke državne pripadnosti. Čovjek velikog glazbenog potencijala za kojeg se smatralo da može postići sve, sada propali pjevač u nekom još tinejdžerskom bendu. S djevojkom koju voli očekuje dijete, ali život mu, blago rečeno, ne ide u smjeru kojim bi želio. Njegov jedini pravi prijatelj je John (bubnjar iz benda), a preostalu obitelj mu čini majka s kojom nije u najbliskijim odnosima. I dok se na motoru vozi doma razmišljajući gdje je u svom životu krivo skrenuo, dolaskom kući život mu počinju potresati još
gore tragedije.

Cat (njegova djevojka) doživljava spontani pobačaj, a potom mu daje nogu i izbacuje ga iz kuće. Dok se još opravlja od gubitka djevojke i djeteta, saznaje da mu mama (kod koje se morao doseliti) boluje od raka i polako umire. Odjednom, posao dostavljača cvijeća i pjevanja vokala u nepoznatom bendu ne izgledaju tako loše.
Nakon smrti majke prodaje kuću i odlučuje napraviti pauzu od svega i dobro razmisliti kako da od
nekog tko je Nitko postane Netko. U teškoj depresiji i sve većoj količini alkohola, provodi vrijeme u
unajmljenoj drvenoj kućici u kalifornijskoj šumi. I da, čita jednu ostavštinu svog praujaka pustolova
– knjigu o svijetu vila i magije, koja mu zvuči kao potencijalno unovčljiv fantasy roman. Da, zvuči
dobro, sve dok mu demon slijepljen od udova, kože i mesa ljudskih i životinjskih žrtava ne upadne u
kuću želeći ga pretvoriti ćuftu.
Ali pomoć dolazi na vrijeme, u obliku vilenice veličine kažiprsta i prostačke naravi. Jedva jedvice
uspjevaju pobjeći zombijevskom stvoru u Vilinje – svijet koji je njegov praujak jednom doista
posjetio. Samo to nije svijet iz bajke kakav je nekad bio – vilinski svijet suočen je s nadolazećim
ratom zbog energetika, a Theo je čovjek kojeg svi traže. I žele ubiti. I tako propali roker koji se nijedanput u životu nije pošteno potukao sad sa svojom malenom prijateljicom bježi po Vilinju od
raznoraznih ubojitih stvorenja, tražeći saveznike i pomoć da spasi goli život. No još više od toga
traži razloge – zašto je tu i zašto ga pobogu svi žele ubiti?

Williams je u Theu Vilmosu stvorio jednog pravog antijunaka punog mana – propalitet, zbunjen, ne
osobito pametan (droge čine svoje), nespretan, bez obitelji i bez cilja u životu. Nema nikakvih
skrivenih moći, nikakvih sposobnosti osim prelijepog glasa i ljubavi za glazbu. No ima volju i želju
postati pravi čovjek, osoba koju Cat ne bi htjela ostaviti i osoba koja može pretočiti svoje talente u
nešto vrijedno. Piščev glavni lik kroz roman doživljava realnu transformaciju koja se ne događa
naglo, nego kroz puno introspekcije i samopropitivanja.
Druga vrijednost ovog romana je Vilinje. Kroz izmišljeni svijet Williams zapravo propituje naš –
široki siromašni sloj i uski broj imućnih, glad, pretjerana urbanizacija, zagađenje okoliša,
kriminalitet, ratovi za energiju, ratu za vlast... Sve to kroz jedan tragikomični humor progonjenog
glavnog lika.
Zašto se ovu knjigu isplati pročitati? Jer je ispunila zadaću fantasyja. Možda sam okvir romana nije
najoriginalniji – lik koji kao Alisa završi u Zemlji Čudesa, ali sadržaj itekako jest. Ispričana je
fantastična priča, ali kroz sociološku i antropološku analizu, tj. bavila se našom ljudskom i
društvenom stranom. I još nešto, nakon ove knjige shvatila sam da je Tad Williams majstor
književnog opisivanja i usporedbi. Kad pročitate nešto i shvatite što pisac želi reći, kad vam slika
koju vam je htio oslikati u glavi zbilja i nastane, onda znate da je to dobra knjiga i dobar pisac.

(Podaci o knjizi:
Tad Williams: Ratovi cvjetova, Algoritam, Zagreb, 2006., posuđena u knjižnici Medveščak u
Zagrebu)