Predavanje uz projekciju
srijeda, 21.01.2009 u 19:00 sati
Dvorana Glazbene škole,Kralja Tomislava 2, Beli Manastir
Ulaz slobodan
Svijet
poznaje mnoge oblike viteštva. Ali, počevši od indijskih kšatrija,
normanskih, španjolskih, pa sve do pretkolumbijskih južnoameričkih
redova vitezova, malo koji je ostavio toliki utjecaj kulturu kao
japanski Bushi – poznatiji kao Samurajski red.
Nastavši kroz burnu povijest japanskog otočja, punu ratova,
samurajski se red stvarao stoljećima i to ne samo mačem. Djelovanjem na
svim poljima tražio je ništa manje od izvrsnosti – pretpostavljajući da
je vidljiva ljepota samo odraz nutarnjeg sklada, a proces postizanja
takvog stanja važnijim od djela kojem se teži. Hrabrost, ispravnost,
suosjećajnost, uglađenost, istinoljubivost, čast, obrazovanost,
samokontrola smatrani su mjerilima kvalitete pojedinca i njegovog
stupnja razvoja.
Bushido - put samuraja – kodeks je moralnih načela kojih su se
vitezovi trebali pridržavati. To nije pisani kodeks i češće je riječ o
neizgovorenim i nezapisanim uputama koje nisu tvorevina jednog uma, već
desetljeća i stoljeća viteškog života.
Inazo Nitobe – u uvodu svog djela "Bushido – duša Japana" kaže:
"Viteštvo je cvijet jednako autohton na tlu Japana kao i njegov
simbol, trešnjin cvijet. Ono nije sasušeni primjerak drevne vrline
sačuvan u herbariju naše povijesti nego je još uvijek živi predmet moći
i ljepote među nama. Iako nema opipljiv oblik ili formu, ipak ispunjava
mirisom moralnu atmosferu i osvješćuje nam to da smo još uvijek pod
utjecajem njegove čarolije..."
|