xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

Laurence Gardner: Loza Svetog grala

Autor: abbigail

Loza_svetog_gralaNaslov knjige: Loza Svetoga grala
Autor: Laurence Gardner
Godina izdanja: 2008.
Nakladnik: Mozaik knjiga
Format: 23,5 x 16,5 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 390
Prevoditelj: Belmondo Miliša
Jezik originala: engleski

„Loza Svetog grala“ u izdanju Mozaik knjige, autora Laurencea Gardnera, prva je u nizu njegovih knjiga tematike kojom odlučno pristupa novom načinu gledanja na do sada nam poznate povijesne podatke.

U svojim knjigama Gardner nam pruža sasvim drugačiji kut gledanja na događaje i osobe koje su, „pobjednici koji pišu povijest“, namjerno zametnuli u svojim spisima ne bi li im tako uskratili pravo mjesto koje im u povijesti pripada.

Autor započinje ovu knjigu s osebujnim uvodom u načine kako su se povijesni podaci gubili kroz povijest - što zbog pogrešnih navoda, brkanja imena, mjesta ili godina, što zbog nečijih želja da neke stvari ostanu daleko od očiju javnosti, kako u onom vremenu, tako i nama koji ih čitamo danas.

Jedan od takvih propusta jest, smatra autor, izostanak spominjanja Josipa i Mojsija iz Biblije u nama poznatoj egipatskoj povijesti. Po njegovom mišljenju, Josip se spominje u spisima koje priznaje službena arheologija, ali ne pod hebrejskim imenom, već pod njegovim egipatskim imenom – Juju. To je ime koje je nosio kao prvi ministar faraona Tutmozisa IV. u ranom 15. stoljeću pr.n.e.

Faraonov sin Amenofis III. uz svoju sestru Sitamun oženio je i Jujuovu kćer Tije. Kako egipatski dvor nije bio sklon tome da Židovi previše ojačaju u egipatskom kraljevstvu, određeno je da Tijin sin nikada ne smije doći na prijestolje. Stoga je po njegovom rođenju odstranjen s dvora i poslan u kuću svoga strica Levija.

Aminadab, kako dječaku bijaše ime, nikako se nije mogao pomiriti s politeizmom koji je vladao u Egiptu. Onog trena kada je (u nedostatku drugog nasljednika) ipak stupio na prijestolje, poduzima sve mjere za ukidanje viška bogova i stvara monoteizam. Aton postaje jedinim bogom, a sam Aminadab uzima ime Eknaton. Nakon kratke i burne vladavine u egipatskim mu se spisima gubi trag.

No, Gardner ga nalazi u pustinji gdje, nakon što je prognan iz Egipta, vodi židovski narod u obećanu zemlju. Ovaj puta Aminadab je poznat pod imenom Mojsije, Mozes ili Mezes što znači Monarh. Naime, njegovi su ga sljedbenici i dalje tako zvali jer su smatrali da bez obzira na progonstvo ima pravo na egipatsko prijestolje.

Koliko su gore navedeni podaci povijesno točni ili mogući, ostavlja se čitatelju da procijeni jer autor svim svojim podacima koje iznosi i teorijama koje podastire daje težinu znanstveno dokazane činjenice.

Knjiga se dalje bavi nastavkom Judine loze i dolazi do Isusa i Marije Magdalene, njihova dinastičkog braka i stvaranja loze Svetog grala - loze kraljeva čiji je cilj služiti narodu, a ne obrnuto, što je i okosnica Gardnerove knjige. Međutim, ova se poanta gubi u ogromnoj količini napreskokce pobacanih povijesnih podataka, dijelova iz pisama, ljetopisa, govora, pretpostavki i genealogija.

Ideja služenja narodu danas je bitna isto onoliko koliko je bila prije 2000 godina kada je jedan čovjek pokušao uspostaviti kraljevstvo u kojem će moćni služiti nemoćnima na zemaljskoj razini, a ne na nebeskoj, kao što je to kasnije predstavljeno. Gardner pojašnjava skrivene kodove u evanđeljima koja su bila politički pamfleti za promicanje Isusova preuzimanja pripadajućeg mu prijestolja. Njegovi suradnici morali su raditi potajice u strahu od rimske vlasti koja se bojala Davidovih nasljednika, pravih vladara Judeje.

Isto tako, Gardner pojašnjava da ljudima poput Petra nije odgovaralo „petljanje“ žena u muške poslove kao i Isusova privrženost Mariji Magdaleni. Ona ne samo da je bila Isusova supruga, već je imala viši status od samog Petra jer je bila svećenica, a Petar čovjek iz puka. Stoga je po Isusovoj navodnoj smrti na križu, kojom je prikrio svoje povlačenje u ilegalu, Petar iskoristio njegovu odsutnost kako bi preformulirao Isusovu izrazitu liberalnost prema ženama i njihovom statusu unutar zajednice.

Pavao je pak nastavio odvajanje od Isusovih učenja te je stvorio upravo suprotno učenje - puno restrikcija, diskriminacija i seksizma. Time je pretvorio stvarnu povijesnu osobu, Isusa, u nekog zamišljenog boga sličnog rimskim i grčim nestvarnim božanstvima ne bi li ga približio nežidovskim narodima.

I tako je utrt put stvaranja kršćanstva koje nema nikakve veze s Isusom na kojeg se ta religija poziva. Sve vezano za Isusa kao povijesnu osobu do te je mjere izmijenjeno da bi se zaboravila jedna važna činjenica: dokle god žive njegovi nasljednici, Crkva ne može polagati zakonsko pravo na krunu kralja Grala i tvrditi da služi narodu kada je više nego očito da ne poštuje kodeks Sangreala i samim time ne predstavlja istinskog nasljednika Isusa - pravog gralskog kralja.

Laurence Gardner nas vodi putovima kojima su hodili Marija Magdalena i njezini i Isusovi sinovi, njihovi nasljednici. Prateći lozu Svetog grala od Francuske i Britanije, preko Kelta i kraljica Avalona, Isusovih nasljednica po ženskoj liniji i pendragona - nasljednika po muškoj liniji, preko Templara i katara, kraljevskih kuća Europe, pa sve do današnjeg dana. Autor istovremeno ukazuje na sve preinake koje su u povijesti napravljene da bi se prikrila Isusova stvarna ličnost i značenje njegove obitelji i loze. Također nam pokazuje na koje se sve načine pokušala sačuvati ideja „kraljeva ribara“, kako su još nazivani kraljevi loze Svetog grala.

Tarot karte, arturijanske legende i mitovi, sve pripovijetke koje čuvaju ideju o kralju koji služi narodu, priče su koje nas podsjećaju na postojanje istinske loze Svetoga grala koja još uvijek postoji i traži svoje pravo koje joj po krvi pripada. S tom razlikom da želja ovih kraljeva nije da vladaju nego da služe svome narodu, što se naziva pravilom ili kodeksom Sangreala:

„Nijedan političar ne može širiti ideal jednakosti u društvu uz pretpostavku da on sam ima pravo gospodariti nad društvom. O klasnoj strukturi uvijek se odlučivalo odozgor, a nikada odozdol. Oni koji su sami sebe postavili na pijedestale trebali bi se u interesu harmonije i jedinstva pomaknuti u stranu. Isus nije bio ni najmanje ponižen kada je na Posljednjoj večeri oprao noge; naprotiv, bio je uzdignut na razinu Gralova kralja - tj. na razinu kraljevstva jednakosti i prinčevskog služenja.

Vječni zakon i pravilo Sangreala izvanredno jasno kazuju riječi legende o Gralu: „Ako ga se zamoli, kome će Gral služiti? Učinit će da zacijeli rana kralja ribara i da se pustoš pretvori u plodnost.““

Iako su autorove teorije vrlo diskutabilne i teoretski teško potvrdljive (jer se radi o dalekoj povijesti koja je višestruko prepravljana u korist onih koji su bili u mogućnosti vršiti preinake), ne može mu se odreći žar kojim pristupa svojoj temi, nudeći kao dokazni materijal za svoje teorije konkretno imenovane dokumente i spise, knjige i genealogije čiji se popisi nalaze na kraju knjige.

Laurence Gardner autor je mnogih svjetskih bestselera. Član je Škotskog udruženja proučavatelja starine, povjesničar ustavnog prava i stručni član Instituta za nanotehnologiju. Pripadnik je templarskog Reda svetog Antuna i kraljevski povjesničar škotske vladarske kuće Stewart.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona